Naš tip tla

Njezino područje možemo podijeliti na tri dijela: Crvenu, Sivu i Bijelu Istru. Crvena istra obuhvaća zapadnu obalu poluotoka. Prepoznatljiva je po crvenoj boji tla, odnosno crvenici.

Siva Istra naziv je dobila prema sivom, glinastom tlu koje se nalazi u središnjoj Istri. Padine Učke i istočni dio poluotoka obiluje kamenitim tlom koje je uvjetovalo naziv navedenog područja.

Vinogradi

Naši vinogradi pripadaju podregiji Hrvatska Istra, točnije vinogorju Zapadne Istre. Prepoznatljivo je po mediteranskoj klimi koja uvjetuje mnoge prirodne procese i ima znatan utjecaj na rast i razvoj vinove loze.

Vinogradi se nalaze na crvenicama na zaravnima uza samo more i nadmorskim visinama od 100 do 140 metara. Obrađujemo 7 hektara vinograda u kojem se nalaze sorte poput Malzvazije Istarske, Terana, Muškata Bijelog, Merlota, Cabernet Sauvignona i Muškat ruža.

Grad Vodnjan

Prema legendi grad Vodnjan se razvio iz sedam posjeda, odnosno vila koje su bile pulske kolonije. Njegovo ime potječe iz rimskog osobnog imena koje se u pisanim izvorima pojavljuje kao Vicus Atinianus ili Adinianum. Današnji Narodni trg, nastao je 1808. godine nakon rušenja kaštela, dvorca, koji se ovdje nalazio.

Mjesto je bilo nepravilnog oblika i imalo je troje vrata koja su omogućavala pristup dvorcu i trgu: jedan prema Trgovačkoj ulici, drugi je vodio do Contrada del Forno Grande, a treći je povezivao dvije četvrti (Contrada); Portarol i Duomo. Kada je kaštel srušen, nastao je veliki trg okružen palačama, koje ga i danas krase.

Zadržao je svoj srednjovjekovni urbanistički karakter s nekoliko glavnih ulica i krivudavim poprečnim ulicama s palačama i crkvama od kojih je najveća župna crkva sv. Blaža s najvišim zvonikom u Istri. Riznica crkve sv. Blaža bogata je umjetničkim djelima, a posebno mumificiranim tijelima mumificiranih svetaca, poput Sv. Sebastijana i Sv. Barbare koji imaju posebno značenje. Tijelo sv. Nikole, benediktinca koji je umro u Veneciji 1512. godine, posebno je dobro očuvano i često se opisuje kao najbolje očuvana mumija u Europi.

Berba

Sezona berbe u našoj regiji varira između kolovoza i listopada, a prvenstveno je određena zrelošću grožđa koja se određuje mjerenjem šećera, kiselom i taninskom razinom, a vinari zasnivaju svoju odluku na bazi vina kojeg žele proizvesti.

Poznato je među vinogradarima i vinarima da mnogi parametri, kao što je fenolna zrelost grožđa u vrijeme berbe, značajno utječu na ukupnu kvalitetu gotovog vina. Ručna berba ostaje tradicija u našem radu, a samo će najbolje zrelo grožđe biti prerađeno u vino.

Maslinici

S druge strane, najpoznatiju istarsku poljoprivrednu kuluturu održavamo u maslinicima u okolici grada Vodnjana gdje posjedujemo oko 1000 stabala različitih autohtonih sorti.

Među njima možemo istaknuti Vodnjansku mušku i žensku Bužu, Istarsku Bjelicu i druge sorte poput Leccina i Pendolina.